faʻaopoopo2
O a Mea'ai e Fautuaina mo le Kanesa?
o se fesili taatele. Personalized Nutrition Plans o mea'ai ma fa'aopoopoga e fa'atatau i se fa'ailoga o le kanesa, kenera, so'o se togafitiga ma tulaga o le olaga.

Faʻaaoga Tapaa FaʻaSu ma le Aʻafiaga o le Kanesa

Iulai 31, 2021

4.7
(52)
Taimi fuafuaina faitau: 10 minute
Itulau Amata » lautusi faaletagata » Faʻaaoga Tapaa FaʻaSu ma le Aʻafiaga o le Kanesa

faatumutumuga

O su'esu'ega mai su'esu'ega 'ese'ese ua fa'ailoa mai ai o tagata o lo'o fa'aaogaina tapaa e leai se ulaula e maualuga le lamatiaga o le atia'e o ituaiga kanesa eseese e aofia ai le kanesa o le ulu ma le ua, aemaise lava o le kanesa o le gutu, kanesa o le pharyngeal, kanesa o le laryngeal, kanesa o le esophageal; ma le kanesa pancreatic. O tapaa e leai se ulaula e le o se mea e sili atu le saogalemu nai lo le ulaina o sikaleti. E tusa lava po o le a le ituaiga, foliga ma auala e taumafaina ai, o oloa tapaa uma (tusa pe ave naʻo pe faʻatasi ma lau betel, areca nut/betel nut ma slaked lime) e tatau ona manatu e afaina ma e tatau ona matua faʻavaivaia le faʻaaogaina e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa



O le taumafa tapaa o se tasi lea o mafuaʻaga o le kanesa. Ua lipotia e le World Health Organization, o le taumafa tapaa e feoti ai le sili atu ma le 8 miliona tagata i le tausaga i le lalolagi atoa. E tusa ma le 1.3 piliona tagata faʻaoga tapaa i le lalolagi atoa e ova atu ma le 80% o latou e nonofo i atunuʻu maualalo ma maualalo tupe maua. E masani ona faʻaaoga e tagata le tapaa mo le nikotini, o le vailaʻau oona o loʻo fai ma vaisu le faʻatinoina i totonu o le fale tapaa.

Faʻaaogaina Tapaa Faʻaaoga ma le Aʻafiaga o le Kanesa, lau betel, Oral Cancer

E ese mai i le nikotini, o le ulaula tapaʻa e aofia ai foʻi le sili atu i le 7000 vailaʻau e aofia ai le 70 kanesa oona e mafai ona oʻo atu ai i le kanesa, ma le tele o faʻaleagaina le DNA. O nisi o nei vailaʻau e aofia ai hydrogen cyanide, formaldehyde, lead, arsenic, ammonia, benzene, carbon monoxide, nitrosamines ma polycyclic aromatik hydrocarbons (PAHs). O laulaʻau laulaʻau o loʻo iai foʻi ma ni mea faʻaletino pei ole Uranium, Polonium-210 ma le Lead-210 lea e mitiia mai faʻalaʻau maualuga-phosphate, palapala ma le ea. O le faʻaaogaina o le tapaa e mafai ona oʻo atu ai i le tele o ituaiga kanesa, e aofia ai le mama, laryngeal, gutu, esophageal, faʻaʻafu, tagāmimi, fatugaʻo, ate, manava, pancreatic, kolone, kanesa o le tuʻufaʻai ma faʻafaʻa, faʻapea foi ma le kanesa o le myeloid.

E mafua ai le fesili pe o le faʻaaoga le tapaa o se auala sefe nai lo le ulaula sikaleti ma isi tapaʻa? Seʻi o tatou iloiloina!

O le a le tapaa le ulaula?

O oloa ulaula ma tapaa e leai se ulaula e faʻaaogaina tuʻufua pe ala i le isu, e aunoa ma le mu o le oloa. E tele ituaiga o ulaula tapaʻa oloa e aofia ai ma le lamuina tapaa, snuff, snus ma mafai ona faʻamamaina tapaa. 

Tafaʻi, Tapaa Tautala pe feanu 

Nei o laʻau malepe, palaka, poʻo mimilo o sikaleti faʻamago atonu e manogi, lea e lamu pe tuu i le va o le alafau ma pulu poʻo nifo, ma o le iuga enaena efuefu na feanu i fafo pe folo. O le nikotini o loʻo i totonu o le tapaa e sulugia i maso gutu.

Faʻasu pe ulaula tapaʻa

Nei o sulu tapaʻa faʻatau, faʻatau atu e pei o ni mea mago pe faʻasusu, ma ono iai ni mea manogi faʻaopopo. O manogi mago, e avanoa ile pauta, e sosogi pe manavaina i totonu o le ana. O le susu susu e tuu i le va o le laugutu i lalo po o le alafau ma le pulu ma o le nikotini e ofi i totonu o aano o le gutu.

snus

O se ituaiga o susu susunuina susunuina ma mea manogi poʻo fualaʻau, o loʻo taofi i le va o pulu ma gutu aʻa ma ua folo le sua.

Tapaa e le mafai ona faʻateʻaina

Nei o le sikaleti, faʻaliusuavai, faʻapipiʻiina, paʻu paʻu e paʻu i le gutu ma e le manaʻomia le feanu i sikaleti suavai. 

Pei o sikaleti, sika ma isi oloa tapaa, o le faʻaaogaina o le tapaa e le faʻasusu foi e fai ma vaisu ona o le nikotini. 

E i ai ni kanesa mafua ai vailaʻau i Smokeless Tapaa Oloa?

O le toatele oi tatou e i ai foi se manatu sese e faapea o oloa tapaa e leai se ulaula e sili atu ona saogalemu nai lo le ulaula tapaa aua atonu e le fesootai i le mama. kanesa. Ae ui i lea, o le lamatiaga o le atiaʻe o kanesa e le gata ia i latou e "ulaina" tapaa. O tagata o lo'o fa'aogaina mea tapaa e leai se asu e fa'apea fo'i ona fa'atupuina ituaiga kanesa eseese. O le mea moni, e leai se tulaga saogalemu o le tapaa poʻo se tulaga saogalemu o le faʻaaogaina o tapaa.

E i ai 28 eseese kanesa mafua ai sooupu po o carcinogens faailoaina i le ulaula tapaʻa oloa. O nei mea, o mea sili ona leaga o le kanesa-mafua ai vailaʻau o le tapaʻa-faʻapitoa nitrosamines (TSNAs). I se faʻaopopoga i TSNAs, o isi vailaʻau o loʻo iai i le tapaa e leai ni ulaula e aofia ai le N-nitrosoamino acid, o le N-nitrosamines, o le aldehydes, o le polynuclear aromatic hydrocarbons (PAHs) ma le radioactive e pei o polonium-210 ma uranium-235 ma -238. (International Agency for Research on Cancer (IARC), World Health Organization)

Meaʻai e 'ai Ina ua maeʻa faʻamaʻi kanesa!

Leai lua kanesa e tutusa. Alu i talaatu o le masani taʻiala taiala mo tagata uma ma faia filifiliga faʻapitoa e uiga i meaʻai ma faʻaopopoga ma le mautinoa.

Soʻafiaga o le Soifua Maloloina e fesoʻotaʻi ma le ulaula tapaʻa

Ona o le i ai o vailaʻau leaga ma vailaʻau oona, o le faʻaogaina o oloa ulaula tapaʻa e fesoʻotaʻi foʻi ma le tele o ituaiga soifua maloloina. Nisi o mea ia e lisi atu i lalo:

  • Tulaga lamatia o ituaiga eseese o kanesa
  • O le tele o le faʻaaogaina o le nikotini e pei o le ulaula tapaʻa oloa e masani ona faʻaaoga faʻateleina pe a faʻatusatusa i le ulaula tapaʻa e fai i lea aso ma lea aso.
  • Tulaga lamatia o fatu fatu
  • Matuia i faʻamaʻi gum, nifo nifo, leiloa nifo, paʻu o nifo, gagase o nifo, manava leaga, ponaivi leiloa i aʻa ma pisia o nifo.
  • Manuʻa tuʻu i Fafo e pei ole leukoplakia
  • Lauiloa-pei foliga mai o nisi tapaa oloa ulaula ono tosina mai tamaiti ma taitai atu ai i le oona nikotini.

Faʻaaoga Tapaa Faʻaalu ma Tulaga lamatia o le Kanesa

Eseese suʻesuʻega ma iloiloga faʻatulagaina na faia e tagata suʻesuʻe i le salafa o le lalolagi e iloiloina le faʻafesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o tapaa leai se asu ma kanesa. O faʻamatalaga mai nisi o nei suʻesuʻega o loʻo tuʻufaʻatasia i lalo.

Matou te ofaina Fofo Taʻitoʻatasi Tali Fofo | Saienitisi Saʻo Meaʻai mo Kanesa

Faʻaaoga Tapaa Faʻaalu ma Tulaga Lamatiaga o le Kanesa

  1. Na faia e le au suʻesuʻe mai le ICMR-National Institute of Cancer Prevention and Research, Initia se auiliiliga o le 37 suʻesuʻega na lolomiina i le va o le 1960 ma le 2016, e iloilo ai le sootaga i le va o le ulaula tapaa ma le kanesa o le tautala. O suʻesuʻega na mauaina e ala ile suʻega o tusitusiga i le Pubmed, Indmed, EMBASE, ma Google Scholar databases / search engine. Na maua e le au suʻesuʻe, o le faaaogaina o le tapaa e aunoa ma se ulaula, na fesoʻotaʻi ma le tele o le aʻafia o le kanesa o le gutu, aemaise lava i le itu i Sautesasae o Asia, itulagi o Sasaʻe o le Metitirani, ma fafine faʻaaoga. (Smita Asthana et al, Nicotine Tob Res., 2019)
  1. I se suʻesuʻega faʻapitoa o 25 suʻesuʻega na faia e le au suʻesuʻe mai Initia, na latou maua ai o le ulaula tapaʻa faʻaaoga na fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia taua o fofoga, pharyngeal, laryngeal, esophageal ma manava kanesa. Na latou mauaina foi a faʻatusatusa i aliʻi, e maualuga le aʻafiaga o fafine i le kanesa o le gutu, ae e maualalo le aʻafiaga o le kanesa o le esophageal. (Dhirendra N Sinha et al, Int J Kanesa., 2016)
  1. Sa faia e le au suʻesuʻe mai le Leibniz Institute for Prevention Research and Epidemiology-BIPS i Siamani ma le Khyber Medical University i Pakistan, se iloiloga totoʻa o le 21 lomiga e iloilo ai le aʻafiaga o le kanesa o le gutu ma le faʻaaogaina o ituaiga eseese o tapaa e leai ni asu. O faʻamaumauga na maua mai i suʻesuʻega tusitusiga i le Medline ma le ISI Upega Tafaʻilagi, mo suʻesuʻega faʻasalalau na lolomiina i Saute Asia mai le 1984 e oʻo atu i le 2013. Na latou mauaina o le lamuina o tapaa ma le faʻaaogaina o le paan ma le tapaa na fesoʻotaʻi ma le tele o aʻafiaga o le kanesa o le gutu. (Zohaib Khan et al, J Cancer Epidemiol., 2014)
  1. O le suʻesuʻeina o suʻesuʻega e 15 na faia e le au suʻesuʻe o le Griffith University i Ausetalia e iloilo ai le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaaogaina o le tapaa e leai se smokeless i soʻo se ituaiga, betel quid (o loʻo iai le leaf betel, areca nut / betel nut ma slaked lime) e aunoa ma tapaa ma areca nut, ma le aʻafia o kanesa o le gutu i Asia i Saute ma le Pasefika. O suʻesuʻega na maua e ala i tusitusiga i le Pubmed, CINAHL ma Cochrane faʻamaumauga faʻafuainumera ia Iuni 2013. O le suʻesuʻega na maua ai o le lamuina tapaa e matua fesoʻotaʻi ma le faateleina lamatiaga o squamous-cell carcinoma o le gutu pu. O le suʻesuʻega na maua ai foi o le faʻaaogaina o le betel quid (o loʻo i ai le betel leaf, areca nut / betel nut ma le slime lime) e aunoa ma le tapaa na mafua ai foi le faʻateleina o le ono maua i le kanesa o le gutu, atonu e mafua mai i le carcinogenicity o le areca nut.

O mea na maua i nei suʻesuʻega, o loʻo fautua mai ai, o le soʻotaga malosi i le va o le faʻaaogaina o ituaiga sikaleti eseese o le sikaleti (e iai pe leai foʻi ni lau sirepine, o le areca nut / betel nut ma le slime lime) ma le faʻatupuina o le aʻafiaga o le kanesa o le gutu.

Le ulaula tapaʻa faʻaaoga ma le ulu ma le kanesa kanesa lamatiaga

Na suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe mai le National Institute of Environmental Health Sciences, North Carolina faʻamaumauga mai le 11 US case-control studies (1981-2006) o le gutu, pharyngeal, ma le laryngeal cancers e aofia ai le 6,772 mataupu ma le 8,375 controls, i le International Head and Neck Cancer Epidemiology ( INHANCE) Consortium. Na latou iloa o tagata e le'i ulaula sikaleti ae fa'aaogaina le manava e matua'i feso'ota'i ma le fa'ateleina o le a'afiaga o le kanesa o le ulu ma le ua, aemaise o le gutu gutu. gasegase. E le gata i lea, na latou iloa o le lamu tapaa e malosi foi le fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le kanesa o le gutu, e ui na iloa le vaivai pe a suʻesuʻeina uma isi nofoaga o le ulu ma le ua. (Annah B Wyss et al, Am J Epidemiol., 2016)

O le suʻesuʻega faʻaiʻuina o le ulaula tapaʻa e mafai ona fesoʻotaʻi ma le tele o aʻafiaga o kanesa o le ulu ma le ua, aemaise lava kanesa o le gutu, ma le aʻafiaga sili atu maualuga peʻa faʻaaogaina snuff faʻatusatusa i le lamuina tapaa.

Alu ma le Tapaa Taʻumama ma Aʻafiaga o le faʻamaʻi pipisi o le HPV i tagata mama ma kanesa o le kanesa 

Na suʻesuʻeina e tagata suʻesuʻe mai Initia iʻuga mai faʻataʻitaʻiga mai le 106 ulu ma le ua kanesa gasegase maua mai le Ulu ma ua oncology taotoga iunite a Dr. Bhubaneswar Borooah Cancer Institute (BBCI), Regional Cancer Center, Guwahati, Initia e suʻesuʻe le maualuga tulaga lamatia HPV (hr-HPV) faʻamaʻi ma lona fesoʻotaʻiga ma amioga masani e aofia ai le tapaa ma le ava malosi. . O tagata gasegase na lesitala i le va o Oketopa 2011 ma Setema 2013. (Rupesh Kumar et al, PLoS One., 2015)

O faʻamaʻi pipisi o le HPV na maua ile 31.13% o tagata ua maua ile kanesa ole ulu ma ua. O le suʻesuʻega na maua ai, o le inu ava malosi ma le lamuina o le tapaa na fesoʻotaʻi tele ma le tele o aʻafiaga o le siama o le hr-HPV i le kanesa o le ulu ma le ua. Na latou taʻua foi, a faʻatusatusa i le siama o le HPV-18, na maua le HPV-16 e sili atu lona fesoʻotaʻiga ma le lamuina o le tapaa. 

Faʻaaoga Tapaa Faʻaaoga ma le Aʻafiaga o le Kanesa o le Esophageal

I se suʻesuʻega na faia e le au suʻesuʻe o le Iunivesite o Kuwait, na latou iloiloina ai le fesoʻotaʻiga i le va o chewing areca nut, betel quid (o loʻo iai le leaf betel, areca nut / betel nut ma slaked lime), snuff oral, sikaleti ulaula ma le lamatiaga o le esophageal squamous-cell kanesa / kanesa i Asia i Saute. O le suʻesuʻega na faʻaaogaina ai faʻamatalaga mai mataupu e 91 o le esophageal squamous-cell carcinoma ma le 364 fetaui lelei faʻatonutonu mai le 3 falemaʻi tele i Karachi, Pakistan. 

O a latou suʻesuʻega na maua ai o tagata na lamuina nati arche, chewed betel quid (o loʻo iai le betel leaf, areca nut / betel nut ma slaked lime) ma le tapaa, faʻataʻitaʻi le fufuiina o sikafu poʻo le ulaina o sikaleti na fesoʻotaʻi ma le tele o aʻafiaga o le esophageal squamous-cell carcinoma / kanesa . O le aʻafiaga o le esophageal squamous-cell carcinoma / kanesa na atili faʻateleina ia i latou na ulaula sikaleti faʻapea foi ma lamuina betel quid (o loʻo iai le betel leaf, areca nut / betel nut ma slaked limu) ma le tapaa, poʻo i latou na ulaula sikaleti faʻapea foi ma faataitai fufui fulufulu. (Saeed Akhtar et al, Eur J Kanesa., 2012)

Faʻaaoga Tapaa Faʻaalu ma Teteʻe i le Kanesa o Pancreatic

Na suʻesuʻe e le au suʻesuʻe mai le ICMR-National Institute of Cancer Prevention & Research, Noida ma le School of Preventive Oncology, Patna, Initia le sootaga i le va o le ulaula tapaa ma le aʻafiaga o ituaiga kanesa eseese. Na latou faʻaaogaina faʻamaumauga mai 80 suʻesuʻega, e aofia ai ma fua faatatau lamatia e 121 mo kanesa eseese, na maua e ala i tusitusiga i le PubMed ma Google Scholar databases faʻavae i luga o suʻesuʻega na lolomiina mai le 1985 e oʻo ia Ianuari 2018 i le ulaula tapaʻa ma le kanesa. (Sanjay Gupta et al, Initia J Med Res., 2018)

O le suʻesuʻega na maua ai o le ulaula tapaa faʻaaoga na fesoʻotaʻi ma le faateleina lamatiaga o le tautala, esophageal ma pancreatic kanesa; ma le aʻafiaga o kanesa o gutu ma esophageal sili ai ona taatele i le itu i Saute-Sasaʻe Asia Itulagi ma Sasaʻe Metitirani Itulagi, ma pancreatic kanesa i le Eria Europa.

iʻuga

O suʻesuʻega eseese na faʻaalia ai o tagata e faʻaaogaina tapaa e leai se ulaula e maualuga foi le lamatiaga o le atiaʻe o ituaiga kanesa eseese e aofia ai le ulu ma le ua, aemaise lava le gutu. kanesa, kanesa pharyngeal, kanesa laryngeal, kanesa esophageal; ma le kanesa pancreatic. E maua ai le fa'amaoniga e tusa lava po'o le a le ituaiga, foliga ma auala e taumafaina ai, o oloa tapaa uma (pe ave na'o pe fa'atasi ma lau betel, areca nut/betel nut ma slaked slime) e afaina ma e mafai ona mafua ai ituaiga kanesa eseese ma isi fa'afitauli tau soifua maloloina. O le mea lea, o le fa'aaogaina o oloa tapaa uma e aofia ai le tapaa e le ulaula e tatau ona matua fa'alotovaivai. 

O a meaʻai e te 'ai ma poʻo fea mea faʻaopopo e te aveina o se filifiliga e te faia. Lau filifiliga e tatau ona aofia ai le iloiloina o le kanesa gafa fesuiaʻiga, o le kanesa, faifai pea togafitiga ma faʻaopopoga, soʻo se allies, olaga faʻamatalaga, mamafa, maualuga ma masani.

O le fuafuaina meaʻai mo kanesa mai le addon e le faʻavae luga o initaneti sailiga. E otometi lava le faia o faʻaiuga mo oe faʻavae i luga o molemole faʻasaienisi faʻatinoina e o tatou saienitisi ma inisinia polokalama. Tusa lava pe e te popole e malamalama i le faʻavaeina o meaola niniʻi o le biochemical pe leai - mo le fuafuaina o meaʻai mo le kanesa e manaʻomia le malamalama.

Amata NEI i lau taumafataga fuafuaina e ala i le taliina o fesili i le igoa o le kanesa, fesuiaʻiga o gafa, togafitiga faifai pea ma supa, soʻo se allergy, masani, ituaiga olaga, tausaga kulupu ma itupa.

fa'ata'ita'iga-lipoti

Mea'ai Fa'apitoa mo Kanesa!

E suia le kanesa i le taimi. Fa'asinomaga ma fesuia'i au mea'ai e fa'atatau i fa'ailoga o le kanesa, togafitiga, ituaiga olaga, mea'ai e fiafia i ai, allergies ma isi mea.


Kanesa gasegase masani ona feagai ma le eseʻese aafiaga o le chemotherapy lea e afaina ai lo latou tulaga lelei o le olaga ma vaavaai mo isi togafitiga mo kanesa. Aveina o le saʻo meaʻai ma mea faʻaopopo e faʻavae i mafaufauga faasaienitisi (aloese mai le mate masalosalo ma filifiliga filifilia) o le sili masani fofo mo kanesa ma togafitiga fesoʻotaʻi itu-aʻafiaga.


Iloiloga Faasaienisi e: Dr. Cogle

Christopher R. Cogle, MD o se polofesa tumau i le Iunivesite o Florida, Ofisa Sili Fomaʻi o Florida Medicaid, ma le Faatonu o le Florida Health Policy Leadership Academy i le Bob Graham Center mo Auaunaga Lautele.

E mafai foi ona e faitauina lenei mea i totonu

O le a le aoga o lenei pou?

Kiliki i luga se fetu e fua ai!

Fua faʻatatau 4.7 / 5. Faitau aofaʻiga: 52

Leai ni palota e oʻo mai! Avea ma muamua e fua lenei pou.

Aʻo e maua lenei pou aoga ...

Mulimuli mai ia i matou i ala o faasalalauga!

Matou te faʻamalie atu e le aoga lenei pou mo oe!

Sei o tatou faʻaleleia lenei pou!

Taʻu mai pe mafai faapefea ona matou faʻaleleia lenei pou?