addonfinal2
Koja se hrana preporučuje za rak?
je vrlo često pitanje. Personalizirani planovi ishrane su hrana i suplementi koji su personalizirani prema indikacijama raka, genima, svim tretmanima i uslovima života.

Hrana za mijelodisplastični sindrom!

Juli 25, 2023

4.2
(101)
Predviđeno vrijeme čitanja: 12 minuta
Početna » Blogovi » Hrana za mijelodisplastični sindrom!

Uvod

Hrana za mijelodisplastični sindrom treba biti personalizirana za svakog pojedinca i također se mora prilagoditi kada se liječenje raka ili genetska promjena tumora. Personalizacija i prilagođavanje moraju uzeti u obzir sve aktivne sastojke ili bioaktivne tvari sadržane u različitim namirnicama s obzirom na biologiju tkiva raka, genetiku, tretmane, uslove života i preferencije u ishrani. Stoga, iako je ishrana jedna od veoma važnih odluka koju treba da donesu pacijent sa rakom i pojedinac u riziku od raka – kako odabrati hranu za jelo nije lak zadatak.

Mijelodisplastični sindromi (MDS) su grupa karcinoma krvi koji utječu na proizvodnju normalnih krvnih stanica u koštanoj srži. Kada se abnormalna stanica leukemije podijeli, originalna mutacija je očuvana i ona proizvodi klon identičnih abnormalnih stanica s istim defektom, stoga je MDS klonski poremećaj matičnih stanica krvi. Mijelodisplastični sindromi su češći kod starijih osoba starijih od 60 godina i nešto češće pogađaju muškarce nego žene. Kod MDS-a, abnormalne matične ćelije koštane srži (takođe zvane blasti) proizvode povećan broj nezrelih krvnih stanica koje često umiru prerano. To rezultira manjim brojem zrelih crvenih krvnih zrnaca, bijelih krvnih zrnaca i trombocita, što pacijenta čini podložnijim infekcijama, krvarenju, modricama i umoru. MDS je klasifikovan prema vrsti i broju blasta u koštanoj srži u 5 glavnih podtipova: refraktorna anemija; refraktorna anemija sa sideroblastima; refraktorna anemija sa viškom blasta; refraktorna anemija sa viškom blasta u transformaciji; i hronična mijelomonocitna leukemija (CMML). Osobe s MDS-om imaju aktivnu koštanu srž, ali abnormalno nizak broj krvnih stanica. Opći simptomi povezani s MDS-om uključuju umor, vrtoglavicu, slabost, modrice i krvarenje, česte infekcije i glavobolje. U nekim slučajevima, MDS može napredovati do zatajenja koštane srži opasnog po život ili se razviti u akutnu mijeloidnu leukemiju (AML). Opcije liječenja mijelodisplastičnih sindroma uključuju transfuziju krvi, faktore rasta kao što je faktor rasta stimulacije granulocitnih kolonija (G-CSF), hipometilirajuća sredstva, imunomodulatorna sredstva i kemoterapiju. Osim toga, potporna njega uz odgovarajuću ishranu (hrana i prirodni suplementi) može pomoći u poboljšanju dobrobiti pacijenata.



Da li je za mijelodisplastični sindrom važno koje povrće, voće, orašaste plodove, sjemenke jedemo?

Vrlo često pitanje o ishrani koje postavljaju pacijenti oboljeli od raka i pojedinci s genetskim rizikom od raka je – da li je za karcinome poput mijelodisplastičnog sindroma važno koju hranu jedem, a koju ne? Ili ako slijedim biljnu ishranu da li je to dovoljno za rak kao što je mijelodisplastični sindrom?

Na primjer, da li je važno da li se biljna voštana tikva konzumira više u odnosu na bijeli kupus? Ima li neke razlike da li je voće Pummelo preferirano u odnosu na Crvenu malinu? Također, ako su slični izbori napravljeni za orašaste plodove/sjemenke poput lješnjaka preko evropskog kestena i za mahunarke kao što je Adzuki grah preko zelenog graha. A ako je bitno šta jedem – kako onda prepoznati hranu koja se preporučuje za mijelodisplastični sindrom i da li je to isti odgovor za sve sa istom dijagnozom ili genetskim rizikom?

Da! Hrana koju jedete važna je za mijelodisplastični sindrom!

Preporuke za hranu možda neće biti iste za sve i mogu se razlikovati čak i za istu dijagnozu i genetski rizik.

Svi karcinomi poput mijelodisplastičnog sindroma mogu se okarakterizirati jedinstvenim skupom biokemijskih puteva – putevima potpisivanja mijelodisplastičnog sindroma. Biohemijski putevi kao što su metabolizam aminokiselina, acetilacija histona/proteina, RUNX signalizacija, RAS-RAF signalizacija dio su definicije mijelodisplastičnog sindroma.

Sva hrana (povrće, voće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, ulja itd.) i dodaci ishrani se sastoje od više od jednog aktivnog molekularnog sastojka ili bioaktivnih tvari u različitim omjerima i količinama. Svaki aktivni sastojak ima jedinstven mehanizam djelovanja – koji može biti aktivacija ili inhibicija različitih biohemijskih puteva. Jednostavno rečeno namirnice i suplementi koji se preporučuju su oni koji ne izazivaju povećanje molekularnih pokretača raka, već ih smanjuju. U suprotnom, te namirnice ne bi trebalo preporučiti. Hrana sadrži više aktivnih sastojaka – stoga kada procjenjujete hranu i suplemente morate uzeti u obzir utjecaj svih aktivnih sastojaka kumulativno, a ne pojedinačno.

Na primjer, Pummelo sadrži aktivne sastojke Apigenin, Curcumin, Quercetin, Isoliquiritigenin, Lupeol. A crvena malina sadrži aktivne sastojke kurkumin, kvercetin, izolikviritgenin, elagičnu kiselinu, lupeol i moguće druge.

Uobičajena greška pri odlučivanju i odabiru hrane za mijelodisplastični sindrom – je procjenjivanje samo odabranih aktivnih sastojaka sadržanih u hrani, a zanemarivanje ostalog. Budući da različiti aktivni sastojci sadržani u hrani mogu imati suprotne efekte na izazivače raka – ne možete birati aktivne sastojke u hrani i suplementima za donošenje odluke o ishrani za mijelodisplastični sindrom.

DA – IZBOR HRANE BITAN KOD RAKA. ODLUKE O ISHRANI MORAJU UZIMATI U OBZIR SVE AKTIVNE SASTOJKE HRANE.

Vještine potrebne za personalizaciju ishrane za mijelodisplastični sindrom?

Personalizirana ishrana za karcinome kao što je mijelodisplastični sindrom sastoji se od preporučene hrane / suplemenata; nepreporučena hrana / suplementi sa primjerima recepata koji daju prednost korištenju preporučene hrane. Ovdje se može vidjeti primjer personalizirane prehrane link.

Odlučivanje koje se namirnice preporučuju ili ne izuzetno je komplikovano, zahteva stručnost u biologiji mijelodisplastičnog sindroma, nauci o hrani, genetici, biohemiji, uz dobro razumevanje načina na koji tretmani protiv raka deluju i povezane ranjivosti zbog kojih tretmani mogu prestati da budu efikasni.

MINIMALNO ZNANJE POTREBNO ZA PERSONALIZACIJU PREHRANE ZA RAKA SU: BIOLOGIJA RAKA, NAUKA O HRANI, LIJEČENJE RAKA I GENETIKA.

Namirnice koje treba jesti nakon dijagnoze raka!

Ne postoje dva ista karcinoma. Idite dalje od uobičajenih smjernica o prehrani za sve i s povjerenjem donosite personalizirane odluke o hrani i suplementima.

Karakteristike karcinoma kao što je mijelodisplastični sindrom

Svi karcinomi poput mijelodisplastičnog sindroma mogu se okarakterizirati jedinstvenim skupom biokemijskih puteva – putevima potpisivanja mijelodisplastičnog sindroma. Biohemijski putevi kao što su metabolizam aminokiselina, acetilacija histona/proteina, RUNX signalizacija, RAS-RAF signalizacija dio su definicije mijelodisplastičnog sindroma. Genetika raka svakog pojedinca može biti različita i stoga njihov specifični potpis raka može biti jedinstven.

Tretmani koji su efikasni za mijelodisplastični sindrom moraju biti svjesni povezanih biohemijskih puteva za svakog pacijenta od raka i pojedinca s genetskim rizikom. Stoga su različiti tretmani s različitim mehanizmima djelovanja učinkoviti za različite pacijente. Slično i iz istih razloga, namirnice i suplementi moraju biti personalizirani za svakog pojedinca. Stoga se neke namirnice i suplementi preporučuju za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada se uzima lenalidomid za liječenje raka, a neke namirnice i suplementi se ne preporučuju.

Izvori poput cBioPortal i mnogi drugi pružaju anonimizirane podatke za pacijente reprezentativne za populaciju iz kliničkih ispitivanja za sve indikacije raka. Ovi podaci se sastoje od detalja kliničkog ispitivanja kao što su veličina uzorka/broj pacijenata, starosne grupe, spol, etnička pripadnost, tretmani, mjesto tumora i bilo koje genetske mutacije.

RUNX1, NSD1, JAK2, KMT2A i EP300 su najbolje rangirani prijavljeni geni za mijelodisplastični sindrom. RUNX1 je prijavljen kod 16.1% reprezentativnih pacijenata u svim kliničkim ispitivanjima. A NSD1 je prijavljen u 6.7 %. Podaci o kombinovanoj populaciji pacijenata obuhvataju uzrast od 24 do 86 godina. 58.6 % podataka o pacijentima je identifikovano kao muškarci. Biologija mijelodisplastičnog sindroma zajedno sa prijavljenom genetikom zajedno definiraju populaciju koja predstavlja potpis biokemijskih puteva za ovaj rak. Ako je poznata genetika pojedinačnog tumora raka ili geni koji doprinose riziku, onda to treba koristiti i za personalizaciju ishrane.

IZBOR ISHRANA TREBA DA SE POGODAVA SA POTPISOM OD RAKA SVAKE POJEDINE.

Povezivanje na MySQL nije uspjelo: Nema rute do hosta
Nauka o ispravnoj personaliziranoj ishrani za rak

Hrana i suplementi za mijelodisplastični sindrom

Za pacijente sa rakom

Pacijenti sa rakom na liječenju ili na palijativnoj njezi moraju donijeti odluke o hrani i suplementima – za potrebne kalorije u ishrani, za upravljanje bilo kojim nuspojavama liječenja, kao i za poboljšano liječenje raka. Sve namirnice biljnog porijekla nisu jednake i odabir i davanje prioriteta namirnicama koje su personalizirane i prilagođene tekućem liječenju raka je važno i komplikovano. Evo nekoliko primjera koji pružaju smjernice za donošenje odluka o ishrani.

Odaberite biljna tikva od voska ili BIJELI KUPUS?

Tikva od povrća sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne tvari kao što su apigenin, kurkumin, izolikviritgenin, luteolin, lupeol. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su ćelijski ciklus, hipoksija, P53 signalizacija i MYC signalizacija i drugi. Voštana tikva se preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je liječenje raka u toku Lenalidomid. To je zato što voštana tikva modifikuje one biohemijske puteve za koje je naučno objavljeno da povećavaju osetljivost na efekat lenalidomida.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih tvari u biljnom bijelom kupusu su kurkumin, kvercetin, izolikviritgenin, lupeol, kempferol. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima poput oksidativnog stresa i drugih. Bijeli kupus se ne preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je tekući tretman raka lenalidomid jer modificira one biohemijske puteve koji čine liječenje raka otpornim ili manje osjetljivim.

PREPORUČUJE SE BILJNA TIKVA PREKO BIJELOG KUPSA ZA MIjelodisplastični sindrom I LIJEČENJE Lenalidomida.

Odaberite Fruit CRVENA MALINA ili PUMMELO?

Voće crvene maline sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne sastojke kao što su kurkumin, kvercetin, izolikviritgenin, elagična kiselina, lupeol. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su ćelijski ciklus, hipoksija, P53 signalizacija i MYC signalizacija i drugi. Crvena malina se preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je liječenje raka u toku Lenalidomid. To je zato što crvena malina modifikuje one biohemijske puteve za koje je naučno objavljeno da povećavaju osetljivost na efekat lenalidomida.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih tvari u voću Pummelo su Apigenin, Curcumin, Quercetin, Isoliquiritigenin, Lupeol. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima poput oksidativnog stresa i drugih. Pummelo se ne preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je tekući tretman raka Lenalidomid jer modificira one biohemijske puteve koji čine liječenje raka otpornim ili manje osjetljivim.

PLOD CRVENE MALINE PREPORUČUJE SE PREKO PUMMELA ZA MIjelodisplastični sindrom I LIJEČENJE Lenalidomida.

Odaberite orašasti LJEŠNIK ili EVROPSKI KESTEN?

Lješnjak sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne tvari kao što su apigenin, kurkumin, isoliquiritigenin, luteolin, lupeol. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su ćelijski ciklus, acetilacija histona/proteina, P53 signalizacija i hipoksija i drugi. Lješnjak se preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je liječenje raka u toku Lenalidomid. To je zato što lješnjak modificira one biohemijske puteve za koje je znanstveno objavljeno da povećavaju osjetljivost na učinak Lenalidomida.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih sastojaka evropskog kestena su apigenin, kurkumin, kvercetin, izolikviritgenin, elagična kiselina. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima poput oksidativnog stresa i drugih. Evropski kesten se ne preporučuje za liječenje mijelodisplastičnog sindroma kada je tekući tretman raka Lenalidomid jer modificira one biohemijske puteve koji čine liječenje raka otpornim ili manje osjetljivim.

LJEŠNIK SE PREPORUČUJE PREKO EVROPSKOG KESTENA ZA MIjelodisplastični sindrom I LIJEČENJE Lenalidomidom.

Za osobe sa genetskim rizikom od raka

Pitanje koje postavljaju pojedinci koji imaju genetski rizik od mijelodisplastičnog sindroma ili porodične anamneze je „Šta bih trebao jesti drugačije nego prije?“ i kako bi trebali birati hranu i suplemente za upravljanje rizicima od bolesti. Budući da za rizik od raka ne postoji ništa djelotvorno u smislu liječenja – odluke o hrani i suplementima postaju važne i jedna od rijetkih djelotvornih stvari koje se mogu učiniti. Sva biljna hrana nije jednaka i zasnovana je na identifikovanoj genetici i potpisu puta – izbor hrane i dodataka treba da bude personalizovan.

Odaberite povrće ŽUTE TIKVICE ili ŠVEĐANE?

Biljna žuta tikvica sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne tvari kao što su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su TGFB signalizacija, histon/protein acetilacija, kontrolne tačke ćelijskog ciklusa i MYC signalizacija i drugi. Žuta tikvica se preporučuje za rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300. To je zato što žuta tikvica povećava one biohemijske puteve koji se suprotstavljaju njihovim glavnim pokretačima.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih sastojaka u biljnoj Swede su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima poput TGFB signalizacije i drugih. Swede se ne preporučuje kada je rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300 jer povećava njegove znakove.

POVRĆE ŽUTA TIKVICA SE PREPORUČUJE PREKO ŠVEDANSKE ZBOG GENETSKOG RIZIKA OD RAKA EP300.

Odaberite voće VIŠNJA ili JUJUBE?

Voće višnje sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne sastojke kao što su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su TGFB signalizacija, histon/protein acetilacija, PI3K-AKT-MTOR signalizacija i MYC signalizacija i drugi. Višnja se preporučuje za rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300. To je zato što višnja pojačava one biohemijske puteve koji se suprotstavljaju njegovim prepoznatljivim pokretačima.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih tvari u voćnoj žižuli su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su TGFB signalizacija, PI3K-AKT-MTOR signalizacija i kontrolne tačke ćelijskog ciklusa i drugi. Žižula se ne preporučuje kada je rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300 jer povećava puteve njegovog potpisivanja.

VOĆE VIŠNJE PREPORUČUJE SE PREKO DŽIZULE ZBOG GENETSKOG RIZIKA OD RAKA EP300.

Odaberite NUT BUTTERNUT ili CHESTNUT?

Butternut sadrži mnoge aktivne sastojke ili bioaktivne tvari kao što su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su TGFB signalizacija, histon/protein acetilacija, kontrolne tačke ćelijskog ciklusa i MYC signalizacija i drugi. Butternut se preporučuje za rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300. To je zato što Butternut povećava one biohemijske puteve koji se suprotstavljaju njegovim prepoznatljivim pokretačima.

Neki od aktivnih sastojaka ili bioaktivnih tvari u kestenu su kurkumin, apigenin, formononetin, lupeol, floretin. Ovi aktivni sastojci manipulišu različitim biohemijskim putevima kao što su TGFB signalizacija i kontrolne tačke ćelijskog ciklusa i drugi. Kesten se ne preporučuje kada je rizik od mijelodisplastičnog sindroma kada je pridruženi genetski rizik EP300 jer povećava njegove znakove.

MASTLAK SE PREPORUČUJE PREKO KESTENA ZA GENETSKI RIZIK OD RAKA EP300.


U zakljucku

Odabrana hrana i suplementi su važne odluke za rak kao što je mijelodisplastični sindrom. Pacijenti s mijelodisplastičnim sindromom i osobe s genetskim rizikom uvijek imaju ovo pitanje: “Koja hrana i dodaci ishrani se preporučuju za mene, a koji ne?” Postoji uvriježeno uvjerenje koje je pogrešno uvjerenje da bi sva biljna hrana mogla biti korisna ili ne, ali ne bi bila štetna. Određene namirnice i suplementi mogu ometati liječenje raka ili promovirati molekularne pokretače raka.

Postoje različite vrste indikacija raka kao što je mijelodisplastični sindrom, svaki sa različitom genetikom tumora s daljnjim genomskim varijacijama kod svakog pojedinca. Nadalje, svako liječenje raka i kemoterapija ima jedinstven mehanizam djelovanja. Svaka hrana kao što je voštana tikva sadrži različite bioaktivne supstance u različitim količinama, koje utiču na različite i različite skupove biohemijskih puteva. Definicija personalizirane prehrane je individualna preporuka za hranu za indikaciju raka, tretmane, genetiku, način života i druge faktore. Odluke o personalizaciji ishrane za rak zahtijevaju poznavanje biologije raka, nauke o hrani i razumijevanje različitih hemoterapijskih tretmana. Konačno, kada dođe do promjena u tretmanu ili se identifikuje nova genomika – personalizacija ishrane zahtijeva ponovnu procjenu.

Dodatno rješenje za personalizaciju ishrane olakšava donošenje odluke i uklanja sva nagađanja u odgovoru na pitanje „Koju hranu trebam odabrati ili ne odabrati za mijelodisplastični sindrom?“. Dodatni multidisciplinarni tim uključuje doktore raka, kliničke naučnike, softverske inženjere i naučnike za podatke.


Personalizirana prehrana za rak!

Rak se vremenom mijenja. Prilagodite i modificirajte svoju ishranu na osnovu indikacija raka, tretmana, načina života, preferencija u hrani, alergija i drugih faktora.

reference

Naučno recenzirao: Cogle

Christopher R. Cogle, MD je redovni profesor na Univerzitetu Florida, glavni medicinski službenik Florida Medicaid, i direktor Florida Health Policy Leadership Academy u Bob Graham Centru za javne službe.

Ovo možete pročitati i u

Koliko je ovaj post koristan?

Kliknite na zvezdu da biste je ocenili!

Prosečna ocena 4.2 / 5. Broj glasova: 101

Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

Kao što ste pronašli ovaj post korisno ...

Pratite nas na društvenim medijima!

Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

Dopustite nam da poboljšamo ovaj post!

Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?